dokumentarni film

"Ramonda Bojana" Nove mreže najbolji ekološki film na Vrmdža festu

Dokumentarni film "Ramonda Bojana", u produkciji Nove mreže, ovenčan je nagradom za najbolji ekološki film na 9. Festivalu ekološkog i turističkog filma u Vrmdži. Ovo priznanje još jednom potvrđuje značaj umetničkog pristupa u promociji zaštite životne sredine i osvetljavanju lokalnih ekoloških tema.

Film je nastao u okviru projekta "Budućnost: ženska istorija Niša kroz umetničke prakse" za koji je Nova mreža dobila podršku od strane Švajcarske vlade, u okviru projekta „Kultura za demokratiju“, koji sporovodi Hartefakt fond. Projekat je okupio žene iz različitih oblasti,  umetnosti, aktivizma i ekologije, sa ciljem da, kroz edukaciju i kreativni rad, ispričaju važne priče iz svog okruženja. Kroz seriju radionica i mentorski rad sa profesionalcima iz oblasti produkcije i dokumentarnog filma, pet učesnica projekta imalo je priliku da ovlada osnovama dokumentarne forme i razvije sopstvene filmske ideje.

Autorka ideje za film "Ramonda Bojana", Olivera Milošević, dugogodišnja je aktivistkinja posvećena očuvanju prirode, po obrazovanju inženjerka zaštite životne sredine i predsednica organizacije "Zeleni ključ". Inspirisana lepotom i ekološkim značajem Suve planine i Bojaninih voda, odlučila je da kroz filmski izraz podeli priču o ovom dragocenom, ali nedovoljno poznatom prirodnom bogatstvu. Uz stručnu podršku nezavisnog reditelja Vladimira Đorđevića i Branislave Jovanović iz Nove mreže, koji su ujedno potpisani i kao producenti, njena ideja pretočena je u snažan, vizuelno upečatljiv film koji ostavlja jak utisak na gledaoce.

"Film Ramonda Bojana traži vezu između legende o Bojani, devojci po kojoj značajan toponim Suve planine nosi ime, i realnosti očuvanosti životne sredine ovog mesta. Kroz eksperimentalni pristup u izrazu i naraciji, film te veze nalazi u odnosu žrtve devojke iz legende i žrtve predela prirode", kaže Vladimir Đorđević.

Vladimir Đorđević i Branislava Jovanović; foto: Nova mreža

Film "Ramonda Bojana" kod gledalaca izaziva posebne emocije.

"Uz snimke očaravajućih pejzaža, bilo je važno skrenuti pažnju na važnost očuvanja prirodnih izvora, biodiverziteta i lokalnih ekosistema. Kroz ličnu perspektivu i angažovanu naraciju uspeli smo da pokrenemo emocije, ali i pitanja o odgovornosti prema životnoj sredini", kaže Branislava Jovanović.

Nagrada na Vrmdža festu predstavlja značajno priznanje za sve učesnike projekta, ali i podstrek za buduće umetničke i aktivističke inicijative koje povezuju lokalne teme, žensku perspektivu i ekološki angažman. Nova mreža ovim uspehom još jednom potvrđuje da zajednički rad, edukacija i kreativnost mogu doneti konkretne i prepoznate rezultate u javnom prostoru.

Podsetimo, Nova mreža je 2021. godine takođe nagrađena na Vrmdža festu, kada su autorke dokumentarnog filma "Čistači" Branislava Jovanović i Maja Mitić dobile Priznanje za doprinos u podizanju svesti o ekologiji.

O Vrmdža festivalu

Jedinstvena kulturna manifestacija u Srbiji VRMDŽA FEST održava se već devet godina u podnožju drevnog Latin Grada na letnjoj pozornici uklopljenoj u prirodni ambijent završetka planinskog masiva Rtnja. Direktor festivala je Slaviša Krstić, predsednik LAG Rtanj. Od pristiglih 45 filmova , selektor festivala Velimir Stojanović odabrao je 34 za žiriranje. Žiri Vrmdža Festa ove godine radio je u sledećem sastavu: Dejan Dabić, predsednik, Jelena Stojanović i Branka Bešević Gajić, članice. Organizator festivala je Lokalna akciona grupa Lag Rtanj uz partnersku podršku organizacije Forum Artistikum iz Niša i pod pokroviteljstvom Opštine Sokobanja uz podršku Mesne zajednice Vrmdža.

Odluka o nagradama:

GRAND PRIX FESTIVALA „LATIN GRAD” dobio je  Dragoslav Gogić za film „ Nebesko predvorje” u produkciji RTS.

NAGRADU ZA NAJBOLJI TURISTIČKI FILM dobila je Balkan Trip televizija za film „Manasija" u produkciji IHTIS-a

NAGRADU ZA NAJBOLJI TURISTIČKI TV FILM dobila je Lidija Samardžijević za film “Život oslikan dušom” u produkciji RTS-a

NAGRADU ZA NAJBOLJI EKOLOŠKI FILM dobili su Branislava Jovanović, Vladimir Đorđević i Olivera Milošević za film „Ramonda Bojana“ u produkciji Nova Mreža

NAGRADU ZA NAJBOLJI EKOLOŠKI FILM dobila je Suzana Stamenković za film „Ko se seli taj se ne veseli“ u produkciji Udruženje za Česme – ZA MEDIA

NAGRADU ZA NAJBOLJI EKOLOŠKI TV FILM dobila je Marija Vukićević za film „Život van mreže “ u produkciji PRVA TV redakcija Exploziv

NAGRADU ZA NAJBOLJI EKOLOŠKI TV FILM dobila je Ruža Helać za film „Ne damo i gotovo “ u produkciji udruženja “Zelena inicijativa Vojvodine”

NAGRADU ZA NAJBOLJI FILM U OBLASTI ETNO KULTURE ŽIVOTA NA SELU dobio je Ljubiša Tešić za film „Jan Nemček- Stradivari iz Kovačice“ u produkciji “Studio Tešić”

NAGRADU ZA NAJBOLJI TV FILM U OBLASTI ETNO KULTURE ŽIVOTA NA SELU dobio je Denis Ranđelović za film “Čuvar vremena-Dragoljub Zlatković” u produkciji TV Pirot

NAGRADU ZA NAJBOLJI TV FILM U OBLASTI ETNO KULTURE ŽIVOTA NA SELU dobio je Zoran Maksimović za film “Vid deli zemlju, a traži komšiju”, produkcija: TV Prva, redakcija PLODOVI

PRIZNANJE "PETAR LALOVIĆ" za naročit doprinos podizanju ekološke svesti na filmu dobio je Danilo Petrović.


Poziv za umetnice: Otvaramo put ka ženskoj istoriji Niša kroz umetničke prakse

Nova mreža poziva sve umetnice sa juga i istoka Srbije da se prijave za učešće u projektu "Budućnost: Ženska istorija Niša kroz umetničke prakse".

Ovaj projekat ima za cilj da predstavi i aktuelizuje žensku istoriju kao jednu moguću teoriju koja živi u stvaralačkim praksama autorki na jugu i istoku. Kroz edukaciju 10-15 polaznica, umetnice sa juga i istoka Srbije upoznaće se sa konceptom ženske istorije i sa ženskom istorijom Niša. U sklopu projekta, kroz radionice scenarija i dokumentarnog filma i videa, polaznice će steći znanja i veštine kako bi kreirale svoje kratke filmove ili video radove. Cilj je istražiti lično iskustvo i povezati ga sa dominantnim istorijskim i društvenim narativima, pružajući tako žensku perspektivu društvene i istorijske stvarnosti.

Autorke će koristiti najznačajnije akterke istorije na jugu i istoku Srbije kao motive svojih radova, pokušavajući da pronađu svedočanstva i dokaze njihovog života i rada u javnom prostoru i sećanjima. Poseban fokus će biti na povezivanju istraživanja istorije sa iskustvom neravnopravnog položaja žena na jugu i istoku Srbije.

Realizovani filmovi biće predstavljeni publici u najvećim gradovima na jugu i istoku, kao i u Beogradu i Novom Sadu.

Ciljna grupa su umetnice 18+ koje stvaraju u domenu savremenih umetničkih praksi na polju filma, video umetnosti, vizuelnih umetnosti, konceptualne umetnosti i fotografije, a žive i rade na teritoriji južne i istočne Srbije.

Raspisujemo poziv za prvu fazu projekta koja će uključivati seriju radionica.

Prva radionica biće održana 6. i 7. aprila na temu “Ženska istorija”, vodiće je istoričarka Ana Jovanović iz Niša sa sledećom strukturom:

  • Ženska istorija vs istorija roda
  • Značaj izučavanja istorije gradova
  • Gradovi kroz žensku vizuru
  • Ženska istorija Niša – žene koje su doprinele razvoju Niša

Druga radionica biće održana 27. i 28. aprila na temu pisanja scenarija za narativni i nenarativni dokumentarni film i video i vodiće je dramaturškinja i pesnikinja Jelena Anđelovski iz Novog Sada. Struktura radionice će obuhvatiti:

  • Ideja i sinopsis. Logline
  • Vrste struktura priče; kontekst i svet priče
  • Konstrukcija scena i njihova funkcija unutar strukture priče

Treća radionica biće održana 7. juna na temu dokumentarnog i eksperimentalnog videa uz mentorski rad i vodiće je rediteljke Maja Novaković i Tea Lukač iz Beograda. Biće obrađene sledeće teme:

  • Osnove dokumentarnog filma
  • Studija slučaja
  • Inovativni pristup u dokumentarnom filmu
  • Istraživanje, inspiracija i priprema za rad
  • Preispitivanje i tretman sopstvenog iskustva u radu
  • Mentorski rad

Četvrta radionica biće produkcija dokumentarnih i video formi koju će voditi reditelj Vladimir Đorđević iz Niša u koordinaciji sa produkcijskim timom od juna do septembra.

Prijave su otvorene za umetnice sa juga i istoka Srbije popunjavanjem jednostavnog Google upitnika, LINK.

Pridružite nam se u stvaranju umetnosti koja ruši stereotipe i osnažuje žene širom Srbije!

“Ovaj projekat dobio je podršku od strane Švajcarske vlade, u okviru projekta “Kultura za demokratiju”, koji sporovodi Hartefakt fond. Mišljenje koje je izneto u ovoj publikaciji je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Švajcarske vlade ili Hartefakt fonda.”


Film Nove mreže prikazan na Fažana media festu

Nakon premijere na otvaranju Nišville jazz teatarskog festivala, dokumentarni film Nove mreže „Sve(t) na leđima žene“ – razgovor o seksizmu sa Mirjanom Karanović prikazan je na Internacionalnom multimedijalnom novinarskom festivalu u mestu Fažana u Istri.

Od 5. do 11. septembra malena Fažana ugostila je medijske radnike iz svih krajeve bivše Jugoslavije i iz zemalja Evropske Unije kako bi se kroz edukaciju, okrugle stolove i konstruktivne rasprave govorilo o položaju žena u medijima. Bila je to prilika i da novinarke iz niške Nove mreže učestvuju sa dokumentarnim filmom o seksizmu.

„Film Sve(t) na leđima žene deo je projekta „Seksizam u svakodnevnom životu i medijima“ u okviru kojeg je sprovedeno istraživanje na jugu Srbije o tome koliko mladi i odrasli prepoznaju šta je seksizam. Zatim su organizovane radionice sa studentima žurnalistike i komunikologije, sa aktivistima i sa novinarima. Treća aktivnost za ovih nekoliko meseci bila je snimanje dokumentarnog filma u kojem je o svom iskustvu sa seksizmom kroz odrastanje, studiranje i karijeru govorila naša proslavljena glumica i rediteljka Mirjana Karanović“, kaže Branislava Jovanović predsednica Nove mreže.

„U okviru istraživanja koje je Nova mreža radila aprila 2022. godine zaključeno je da je seksizam u osnovi rodne neravnopravnosti. Ono što je interesantno jeste što to mladi prepoznaju i da vide da je seksizam u medijima, u svakodnevnom životu, ali da ga ima i u kulturi i u jeziku. I da kada su mediji u pitanju to se vidi stalno. Obično su žene u emisijama koje nisu ozbiljnog karaktera, odnosno da se bave kuvanjem i modom. Dok za to vreme u emisijama ozbiljnog, političkog sadržaja uglavnom su u prvom planu muškarci“, pojašnjava Ana Veljković autorka istraživanja.

U filmu „Sve(t) na leđima žene“ poznata srpska glumica i rediteljka Mirjana Karanović govori o svom doživljaju seksizma, a razgovor sa njom vodila je glumica Maja Mitić.

„Film nije imao neke velike pretenzije. Bilo je važno govoriti o seksizmu kroz osobu koja je ceo svoj život posvetila toj nekoj borbi. Mirjana Karanović je javna ličnost, fantastična glumica i rediteljka, ne samo unašoj zemlji, nego i u celom regionu i šire“, kaže Maja Mitić glumica.

Fažana Media Fest održan je četvrti put, a prema rečima organizatora njihova misija je brisanje svih granica.

Film je deo projekta koji se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media & Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.


Premijera: Film Nove mreže na otvaranju Nišvilu

Premijera dokumentarnog filma „ SVE(T)na leđima žene“ – o seksizmu u razgovoru sa Mirjanom Karanović, u produkciji Nove mreže iz Niša, biće održana na svečanom otvaranju Nišville jazz TEATARSKOG festivala. Kreatorke filma su novinarka Branislava Jovanović i glumica Maja Mitić.

O svom iskustvu na temu seksizma i rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu i medijima, kroz dokumentarni film „SVE(T) na leđima žene“ govori višestruko nagrađivana srpska glumica i rediteljka Mirjana Karanović. Ona ukazuje na predrasude i stereotipe patrijahalnog društva sa kojima se svakodnevno susreću žene na ovim prostorima.

Cilj filma koji je deo projekta “Seksizam u svakodnevnom životu i medijima” je podizanje svesti i bolja informisanost građanki i građana na jugu Srbije o rodnim stereotipima u medijskom prostoru i svakodnevnom životu kroz pojam seksizma.

„Seksizam je svaki oblik diskriminacije zasnovan na polu i utiče i na žene i muškarce, niko nije lišen toga, ali se ne obrađuje često u javnom prostoru te se zbog toga teško menjaju ukorenjeni stavovi koji je najviše u patrijahalnim društvima. Zbog toga smo rešili da na jednostavan i prijemčiv način proslavljena srpska glumica i rediteljka Mirjana Karanović kroz svoj život i lične primere objasni pojam seksizma i probleme sa kojima se suočavaju devojčice, devojke i žene u našoj sredini“, kaže Branislava Jovanović predsednica Nove mreže.

Prikazivanje filma je 5. avgusta na Nišville jazz TEATARSKOM festivalu na zvaničnom otvaranju u Oficirskom domu od 19.30 časova, ulaznice se ne naplaćuju.

Nakon prikazivanja u Nišu, ovaj film videće i publika u Hrvatskoj na Fažana Media festu koji ove godine ima temu žene i mediji. U planu je prikazivanje filma i na ostalim festivalima u Srbiji, regionu i Evropi.

Režiju dokumentarca potpisuje glumica Maja Mitić, a produkciju ispred Nove mreže Branislava Jovanović. Montažu je radio Darko Ković, snimanje Marija Momić i Bojan Marojević, snimanje tona i dizajn zvuka Filip Tančić, originalnu muziku Nebojša Vojvodić, dok je fotografije radio Ivan Jovanović.


Nikom ona ne treba: Premijera filma niške autorske ekipe u NKC-u

Niška premijera filma "Nikom ona ne treba" biće održana 25. decembra od 18 časova u Maloj sali Niškog kulturnog centra, nakon čega će biti predstavljena kompletna autorska ekipa. Nova mreža pružila je kompletnu organizacijsku, tehničku i postprodukcijsku podršku.

Nikom ona ne treba

Tri žene, tri sudbine, nemoć da išta promene... Autentična svedočenja rođaka žrtava, državljanki Srbije i njihove dece, koje su u najnehumanijim uslovima zatočene u logorima u Siriji. One su žrtve surove ratne trgovine od svojih najbližih.

“Nikom ona ne treba” sniman je tokom aprila 2021. godine u autentičnim eksterijerima u okolini Niša, na Kusači, u selu Koritnjak i u naselju Brzi brod na obalama Nišave. Ekipu čine niški umetnici i profesionalci iz oblasti produkcije.  Scenario i režiju potpisuje Maja Mitić, direktor fotografije  je Darko Ković koji je radio i montažu filma. Saradnica na scenariju je Dženeta Agović. U filmu igraju Dragana Jovanović, Aleksandra Pavlović i Maja Mitić. Autor originalne muzike je Nebojša Vovodić, a naratorka Olivera Viktorović Đurašković. Snimatelji zvuka su Slobodan Ilić i Nenad Tančić, a dizajner zvuka Filip Tančić. Autor fotografija je Ivan Jovanović. Tehničku podršku, organizaciju snimanja i kompletnu postprodukciju pružila je Nova mreža iz Niša.

Foto: Ivan Jovanović

Dokumentarno igrani film “Nikom ona ne treba” iznosi autentična svedočenja rođaka žrtava trgovine ljudima. Reč je o ženama koje su sa svojom decom zarobljene u logorima među kojima ima i srpskih državljanki. U tim logorima , trenutno je oko 700 žena i 1500 dece iz više od 40 zemalja iz celog sveta. Posle poraza i bekstva iz Islamske države, septembra 2017. godine, žene su se sa decom  predale Kurdima koji su ih zatočili na Severu Sirije gde žive u najnehumanijim uslovima. Sva lična imena i prezimena i tačni datumi su izbačeni radi sigurnosti žrtava koje su još uvek zarobljene.

Film je do sada prikazan na festivalima u Beogradu, Sarajevu i Prištini.

Foto: Ivan Jovanović

 


Počelo snimanje dokumentarnog filma u izvršnoj produkciji i organizaciji Nove mreže

Na nekoliko lokacija u Nišu počelo je snimanje dokumentarnog filma "Nikom ona ne treba" na kojem izvršnu produkciju i kompletnu organizaciju potpisuje Nova mreža.

Sa snimanja filma u Nišu; Foto: Ivan Jovanović
Foto: Ivan Jovanović

Scenaristkinja i rediteljka je Maja Mitić, a kamerman i direktor fotografije je Darko Ković. U filmu igraju glumice Dragana Jovanović, Aleksandra Pavlović i Maja Mitić. Snimatelji zvuka su Bane Ilić i Nenad Tančić, a fotograf je Ivan Jovanović. PR i organizator snimanja je Branislava Jovanović.

Foto: Ivan Jovanović

Ovaj film deo je projekta „Jačanje otpornosti zajednice na savremene oblike trgovine ljudima,posebno ženamai devojčicama,u kontekstu verskog terorizma i radikalizma“, koji Impuls Tutin realizuje se u okviru aktivnosti jačanja kapaciteta i sposobnosti lokalnih organizacija civilnog društva za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima, koje sprovodi NVO ASTRA. Ove aktivnosti deo su šireg ASTRINOG projekta „Unapređenje prostora i mogućnosti za borbu protiv trgovine ljudima“, podržanog od strane Evropske unije.